Gradsko društvo Crvenog križa Buje promotor je darivanja krvi na prostoru svoje nadležnosti. U suradnji s aktivima dobrovoljnih davatelja krvi i Odjelom za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Rijeka okuplja i organizira davatelje krvi po mjestu stanovanja. Davatelj krvi može biti svaka zdrava osoba od 18-65 godina starosti. Muškarci krv mogu dati svaka 3, a žene svaka 4 mjeseca.
Trenutno je na području djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Buje organizirano 3 aktiva dobrovoljnih davatelja krvi koji svoje predstavnike imaju i u skupštini Gradskog društva Crvenog križa Buje.
Aktivnosti vezane u cilju osiguranja dostatnih količina krvi Gradsko društvo Crvenog križa Buje su:
- izrada godišnjeg vremenika akcija davanja krvi u dogovoru s Odjelom za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Rijeka i ostalim društvima Crvenog križa u županiji,
- organiziranje akcija dobrovoljnog davanja krvi,
- vođenje baze podataka dobrovoljnih davatelja i broja davanja, te izdavanje potrebnih potvrda,
- obilježavanje proslave Dana dobrovoljnih davatelja krvi, dodjela priznanja i zahvalnica,
- promidžba dobrovoljnog davalaštva krvi (predavanja, izložbe,televizijske i druge emisije),
- opremanje i poboljšanje uvjeta za provođenje akcija dobrovoljnog davanja krvi,
- edukacija profesionalaca i volontera.
Zašto dati krv?
Prije svega je to humani čin kojim za malo slobodnog vremena kontrolirate svoje zdravlje i spašavate bolesne i unesrećene.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Samo čovjek može drugom čovjeku dati krv i ne postoji drugi izvor krvi. Svaki pojedinac je u situaciji da mu je potrebna krv kao lijek ovisi direktno o dobrovoljnim davateljima krvi.
Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
Tko je dobrovoljni davatelj krvi?
Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.
U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.
Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?
Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.
Koliko često i tko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.Muškarci mogu dati krv svaka 3 a žene svaka 4 mjeseca.
Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?
Razlozi privremenog odbijanja davatelja:
- nizak hemoglobin,
- visoki ili niski krvni tlak,
- žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
- lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
- tetovaža i piercing,
- alkoholizirano stanje,
- uzimanje antibiotika,
- cijepljene osobe,
- nakon primanja transfuzije,
- nakon operativnih zahvata i sl.
Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.
Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!
Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!
Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?
NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.
Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE – zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.
Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).
Pogledajte video posvećen svim anonimnim herojima koji svakoga dana skromno i samozatajno spašavaju tuđe živote – darivateljima krvi.
